desetak godina. Sad je na tržištu berba 2009., a čekamo 2011. Riječ je o staroj burgundskoj tehnologiji vinifikacije u drvenim bačvama bez pretakanja i uz redovito miješanje. Tako se svako malo prirodni kvasci bude kako bi vinu osigurali puni okus i

okruženju, odnosno u samim bobicama. Jeftinija vina, koja kod njih stoje od 7,5 do 12 eura, odležavaju u većim drvenim bačvama 12 mjeseci, a skuplja dvostruko dulje. Nakon toga idu dva tjedna na smirivanje u posude od inoksa pa od tri do šest

druga slavna svjetska sorta kojom se Iločki podrumi mogu podičiti. Vrhunsko vino berbe 2009. dijelom je sazrijevalo u drvenim bačvama , a dijelom u inoksu. Njihovim je spajanjem nastalo izvrsno, puno vino neopterećeno dimom i paljevinom koji se

misao i djelo otočana. Sastavni dio svake kuće na otoku nekad je bila konoba spremište hrane i pića. Vino se čuvalo u drvenim bačvama koje su od nedavno se počele zamjenjivati drugim materijalima, pa su one jednostavno odbačene kao više nepotrebne.

, a kakvoćom ne zaostaje puno. Najbolje malbece odlikuju tamna boja, gustoća i puno tanina. Kad dulje sazrijeva u drvenim bačvama , tanini omekšaju i vino gubi trpkost. U francuskoj nikad nije bilo velikih vina od malbeca i rabili su ga kako bi boljim

najmodernijom tehnologijom. Jednostavnija im vina odležavaju u velikim inoks tankovima, a bolja u francuskim drvenim bačvama od 300 litara. To je poprilično neobična dimenzija jer takve bačvice, koje se zovu barrique, najčešće imaju 225 litara

koji vino oplemenjuju. Kako bi vino bilo što kvalitetnije, potrebno ga je barem jedno vrijeme tijekom zrenja držati u drvenim bačvama , kaže Stjepan Pozvek (54), bačvar iz Dunjkovca.

. drvenim bačvama zapremine 500 litara. Nakon punjenja vino još minimalno šest mjeseci odležava u boci pa tek onda izlazi na tržište.

malo podbaciti. Vinarija Zigante vina puni u dvije linije: liniju svježih vina iz inoxa i liniju vina koja su odležala u drvenim bačvama raznih zapremina, koju nazivaju "Vero ". Kad posjetite vinariju Zigante, očarat će vas pogled s platoa ispred

vas ostaje dolina rijeke Mirne. drvenim bačvama od kojih neke premašuju 100 godina starosti. Grožđe za ovu malvaziju dolazi iz obližnjih vinograda rasprostranjenih

kvasci koji mogu djelovati u moštu velike gustoće. Dozrijevanje i njega Prošeka traje najmanje godinu dana u drvenim bačvama . Randman u proizvodnji Prošeka se kreće 10 30 %. Prošek mora sadržavati najmanje 15 % vol stvarnog alkohola i maksimum

obavlja se sumpornim dioksidom (kalijevim-metabisulfitom). Fermentacija se obavlja na masulju u inox posudama ili drvenim bačvama . Trajanje ovisi o intenzitetu obojenosti i senzornim promjenama mošta, a vrijeme određuje enolog. Prvi pretok se

odbojan miris da će ga malo tko poželjeti popiti. Takva su vina uglavnom ležala u neurednim podrumima ili u nečistim drvenim bačvama .

, ekstrakata, neprevrelog šećera, dodani sumpor, te kisik koje dolazi u vino prilikom pretoka ili kroz pore na drvenim bačvama . U plastičnim, staklenim i metalnim posudama taj je pristup moguć samo prilikom pretoka ili preko ventila. Znatan

vinograd zasađen Žilavkom, Blatinom i ostalim autohtonim sortama vinove loze. Proizvedena su se vina čuvala u drvenim bačvama i koristila uglavnom za vlastite potrebe.